Notice: Trying to get property of non-object in /home/sibenski/new/wp-content/plugins/wp-author-box-lite/core/functions.display.php on line 89

Notice: Trying to get property of non-object in /home/sibenski/new/wp-content/plugins/wp-author-box-lite/core/functions.display.php on line 150

Notice: Trying to get property of non-object in /home/sibenski/new/wp-content/plugins/wp-author-box-lite/core/functions.display.php on line 219

Notice: Undefined variable: html in /home/sibenski/new/wp-content/plugins/wp-author-box-lite/core/functions.display.php on line 279

Sezona je žižula. To voće prijatnog slatko-kiselog okusa, jajastog oblika crveno-narančaste-smeđe boje, bere se krajem rujna i početkom listopada. Rasprostranjeno je samo na području Šibensko-kninske županije i u dolini Neretve, pa za njega gotovo i ne znaju stanovnici kontinentalnog dijela ‘Lijepe naše’, ali niti susjednih županija. A žižula je, tvrde nutricionisti, izuzetno korisna i preporučljiva za zdravu prehranu. Sadrži obilje vrijednih i hranjivih tvari – od vitamina C, minerala, kiselina, antioksidansa, do celuloza. Stoga je itekako dobra za sniženje krvnog tlaka, za liječenje želučanih i crijevnih tegoba, a pogotovo odlično djeluje na probavu. Plodovi, lišće i kora žižule koriste se u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova i čajeva.

Za širu priču o žižulama treba ‘potegnuti’ do Skradina. Jer žižula je zapravo i sinonim za ovaj gradić na obali Krke. Skradinske žižule po kvaliteti i okusu ploda odskaču među ostalim dalmatinskim žižulama.

ROKOVAČA OAZA SKRADINSKE ŽIŽULE

Dio Skradina zvani Rokovača, u produžetku ACI-jeve marine, koji se proteže na samoj obali rijeke Krke, glavna je oaza skradinskih žižula. Vrtovi svih obiteljskih kuća u Rokovači zasađeni su isključivo ovom voćnom kulturom i tamo je oko 300 stabala. Na početku Rokovače nailazimo na minijaturnu tržnicu i za jednim od štandova 76-godišnju staricu Milku Čaletu sa neizostavnim žižulama.

– Ja sam gori iz Bičina, a udala sam se u Skradin. Ovo su vam moje žižule iz Rokovače, imam tamo u vrtu 32 stabla. Dico moja, nije ovo bila sritna godina za žižule, urod je gotovo prepolovljen. Velika je bila žega, pa su rodila samo dva cvita, a treći nije, ubile su ga velike vrućine. Ovdje u Rokovači još je koliko-toliko dobro i to zbog blizine Krke i vlažnog tla, a uz sve to, zbog velikih vrućina, opet smo ih morali zalivati. U ostalim dijelovima Skradina urod je ove godine skroz podbacio. Evo, prodajem po 30 kuna za kilu. Kriza je, ni turisti nemaju novaca, pa najčešće uzmu ove žižule u čašici jogurta za 10 kuna – govori nam baka Milka.

DONIJELI JE POMORCI PRIJE 200 GODINA

Na naše pitanje o podrijetlu žižula u Skradinu, ova vitalna starica kaže kako su sadnice još prije 200 godina donijeli pomorci i to najvjerojatnije iz Venecije.

U jednom od ‘rokovačkih’ vrtova u berbi žižula zatičemo Nevenku Bulat, 72-godišnju domaćicu. I ona se iz Bičina udala u Skradin, rođakinja je naše prethodne sugovornice Milke.

– U ovom vrtu imamo 25 stabala žižula, to je didovina od pokojnoga mi muža. Zahvalna je to voćka jer svake godine rodi. Doduše, ove godine manji je urod zbog velikih vrućina, ali opet se ne možemo potužiti jer je plod veći od uobičajenog. A u sjevernom dijelu Skradina i njegovom zaleđu situacija je katastrofalna glede uroda – plod se posve osušio. Inače, sve što poberemo, sin mi plasira na šibensku tržnicu preko jedne tamošnje naše dugogodišnje prodavačice. Cijena je ove godine 40 kuna, a prodaja ide odlično. Šibenčani i Šibenčanke su tradicionalno najbolji kupci i najveći konzumenti ove naše žižule, naprosto su ‘ludi’ za ovim voćem – priča nam Nevenka.

S ponosom sam pokazuje i najveće stablo, i otkriva da je staro 200 godina i da datira upravo iz vremena kad su pomorci prve stabljike donijeli u Skradin. A pokazala nam je i jednu omanju voćku, za koju se sjeća da je posađena pedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kada se udala u Skradin.

RAKIJA OD ŽIŽULE

– Žižula je biljna vrsta koja sporo raste, pa je i ova, sađena prije 70 godina, još poprilično niska. Ovdje u vrtu, imamo i nekoliko stabala žižula koja smo križali s jabukom i kruškom. Evo, probajte, odlične su – ponudila je Nevenka reporterski dvojac Šibenskog tjednika. Ponuda se nije mogla odbiti, jer smo se, moramo priznati, prvi put susreli s kombinacijom ovog voćnog križanca. Oblik je male jabučice i male kruške, no u potpunosti prevladava okus žižule.

– Od naših žižula pravimo i odličnu rakiju na bazi lozovače. Odlična je i ima dobru prođu kod turista koji ljetuju kod nas doma i koji dolaze u Skradin. Dobro se prodaje, a nešto im i poklonimo – dodala je Nevenka Bulat.

Premda je Skradin i skradinski kraj ima najviše stabala žižule na području Šibensko-kninske županije, ne zna se i koliki je točno taj broj.

– Vidite, sve žižule zasađene su po vrtovima kućanstava i nema evidencije o broju, jer nisu po srijedi registrirana obiteljska domaćinstva ili seoska gospodarstva. Stoga se ne može ni utvrditi točan broj, pa ni otprilike – kazao nam je dipl. ing. agronomije Josip Silov, inače, pročelnik Jedinstvenog upravnog odijela Grada Skradina.

Na našu primjedbu zašto Skradin nije do sada žižulu brendirao kao prepoznatljivi skradinski proizvod, Silov odgovara kako bi to iziskivalo dosta novca, a broj stabala žižula ipak je malen da bi se krenulo u jedan takav projekt.

Inače, domovina žižule je Kina, doznajemo o Silova, pa je u svijetu poznata kao kineska datulja. Zanimljivo je da je ona  najbrojnije voće u Kini. Uzgaja se širom Azije, a uz Kinu, najrasprostranjenija je u Indiji, Pakistanu i Indoziji.

 Po vodičku čičindarica!

Žižulu Vodičani zovu čičindarica. To je logično budući da je riječ čičindarica –izvedenica od Kina iliti China.

Otporna na led i vrućine

Žižula raste u toplim krajevima, a odlikuje se velikom otpornošću na temperaturne promjene. Ljeti može izdržati i preko 40 stupnjeva i sušu, a kada odbaci svoje grančice, postaje vrlo otporna i na hladnoću, pa u razdoblju mirovanja podnosi temperaturu i od 25 stupnjeva ispod nule.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.