Notice: Undefined variable: html in /home/sibenski/new/wp-content/plugins/wp-author-box-lite/core/functions.display.php on line 279

Treći po redu FALIŠ, Festival alternative i ljevice, započeo je danas otvaranjem izložbe Alema Ćurine u Studiju Galerije sv. Krševana. Izložba radova pod nazivom (I)lustracija Hrvatske obuhvatila je sedamdesetak radova, većinom ilustracija rađenih za novine s kojima je umjetnik surađivao. Izložba će se moći pogledati svakog dana od 11 do 14 sati i od 17 do 20 sati.

falis

falis1

Nakon uvoda u treći FALIŠ, festival se preselio na Trg Ivana Pavala II (Mala loža) gdje je i službeno otvoren predstavljanjem prijedloga za spomenik antifašizmu autora Borka Čelara.

falis 6

– Mi smo jedan od rijetkih naroda koji ima dobru priču o ranom vijeku, ali se ne možemo dogovoriti što se događalo prije desetak godina. Egida ovog festivala je antifašizam, a na samom početku predstavljamo prijedlog za spomenik antifašizmu Borka Čelara. Inicijalno je zamišljeno da bude okačen na zid, ali nismo naišli na odobrenje stanara iako je riječ o spomeniku napravljenom od stiropora. Ovaj spomenik se tako sada drži na herojskim rukama samog autora koji će otkriti Mladen Bijažić – najavili su na samom početku organizatori.

Kratko se na pozornicu popeo i sam autor kao i Mladen Bijažić koji ni u svojoj (vitalnoj) 91. godini nije propustio priliku da posjeti festival i kaže koju riječ.

falis mladen bijazic 2

falis mladen bijazic 1

– Ovo je nešto što Šibeniku treba i velika mi je čast otvoriti ovaj festival. Šibenski kraj je dao veliki obol Narodnooslobodilačkom pokretu – istaknuo je Bijažić koji je u svojem govoru spomenuo i Matu Bujasa te činjenicu da smatra da je Bujas bio dobar čovjek i da ne zna zašto škola i dalje ne nosi ime po njemu.

Nakon uvodnog dijela, slijedio je okrugli stol ‘Ja, hrvatski branitelj – antifašist’ na kojem su govorili Nikola Urukalo i Jurica Pavičić pod ‘moderatorskom palicom’ Davorke Blažević.

falis nikola urukalo davorka blazevic jurica pavicic 1

 

falis nikola urukalo davorka blazevic 1

Novinarka je upitala svoje goste, referirajući se na već skoro godinu dana aktualnu temu branitelja u Savskoj 66, kako je moguće da upravo oni koji su se borili za slobodu Hrvatske i koji su je stvorili, ne poštuju njezi ustavno pravni poredak.

– Ljudi, vojnici odlaze u rat u jednoj vladajućoj ekonomskoj situaciji i vraćaju se u drugu. Po povratku, država tu situaciju rješava penzijama čineći te ljude ovisnicima o politici. Tadašnja vladajuća stranka je kupovala socijalni mir, u zemlji koja je bila opustošena ratnim stanjem, u zemlji gdje nije bilo mjesta za svu tu radnu snagu, država nije znala što bi s njima. Posljedica toga je da se proizvela kasta ljudi s viškom vremena, kasta ljudi koja se priklonila desnici, pri čemu nije svaka desnica loša, postoji i ona pozitivna ekonomska, moram istaknuti. Velika je razlika između onih koji rade i onih koji ne, velika je razlika između onih koji su sa 30 godina odlučili da su premladi za penziju i odbili istu, i onih koji su je prihvatili.  Ljudima se nudila penzija s jedne strane i nesigurna ekonomska situacija s druge te ne čudi toliki broj onih koji su je prihvatili. Grijeh je politike što je nestala cijela jedna ekonomija, pri čemu ne mislim samo na našu zemlju, već govorim i u europskim okvirima – rekao je Urukalo koji smatra da su branitelji trebali preuzeti ulogu avangarde države i graditi nove standarde.

falis nikola urukalo davorka blazevic jurica pavicic 3

Sudionici okruglog stola su zaključili da danas raspravljamo o nečemu što je sine que non.

– 1.316 je bilo Šibenčana u  ključnoj bitci Drugog svejtskog rata, 535 ih je ostavilo svoje živote tano na Sutjesci, danas sigurno ima bar pet tisuća njihovih rođaka, ali nitko se nije bunio kada su razbijane ploče. Ideološki vođeni, oni su to povijest zanijekali. FALIŠ pomaže da ‘izađu iz ormara’ jer činjenica je da Dalmacija nosi sramotu svojih didova i baba’ – završio je Pavičić.

falis  jurica pavicic 3

falis 7

falis 4

falis 5

falis 2

Na samom kraju Okruglog stola, Blažević je zahvalila okupljenima na pozornom slušanju i pozvala sve građane da se okrenu budućnosti i da dvadeset godina nakon rata iz njega i – izađu.

Povjesničar Sejo Sexon, tvorac i frontman grupe Zabranjeno pušenje, razgovarao je s Hrvojem Klasićem, doktorom povijesnih znanosti i docentom na Odsjeku za povijest FFZG.

falis prof hrvoje klasic sejo sekso 1

– Zapeli smo u ‘kafanici’, nismo očekivali ovoliki broj ljudi i da ćemo se morati probijati do pozornice. Večeras imam zahvalnu ulogu voditelja, nisam kao Vlatka Pokos, odmah ću Vas upozoriti. Večeras smo na alternativnom festivalu gdje se pitam kako jedna takva tema kao što je antifašizam, i to u državi kao što je Hrvatska koja ima dugu tradiciju na tom polju i koja je bila među prvima koje su pružile otpor, kako je to dobilo status alternative. Kako su ti veliki ljudi, a nije pretenciozno reći, oni kojima mi i povijest dugujemo najviše, kako su oni dobili tu stigmu gdje se o njima i svemu tome govori šaptom na alternativnom festivalu – otvorio je razgovor sa svojim sugovornikom, Hrvojem Klasićem.

falis prof hrvoje klasic 2

Sejo je istaknuo da ima kratak staž kao ‘hrvatski Hrvat’, nakon čega je Klasiću postavio pitanje kako je po njegovom mišljenju došlo do toga da je to prešlo u ‘ilegalu’, nešto čime se cijela Europa ponosi.

– Nadam se da u publici ima ekstremnih desničara jer sam naviknuo na suprotstavljanje – započeo je Klasić – ali se ipak ovdje u Šibeniku nadam toleranciji.

falis prof hrvoje klasic 1

– Ključne su godine 1990/91. kada se dogodilo nešto suprotno od onoga što smo trebali naučiti ’45 koja je trebala predstavljati nultu godinu. To je postala ’91. Nova nulta godina. Mi smo kroz devedesete počeli tumačiti dvadeseto stoljeće. Danas je problem postalo što se više ne vjeruje povjesničarima jer prije te ’91. su autoritet bili škola, profesori i udžbenici, a danas su to ulica, forumi i javne ličnosti – istaknuo je Klasić koji je spomenuo Marka Perkovića Thompsona i Šimunića.

– Kažu da pozdrav ‘Za dom spremni’ postoji u operi Nikola Šubić Zrinski. Svima njima kažem neka nađu taj dio i ja dajem otkaz i selim se iz Hrvatske. Toga u libretu nema! Izraz ‘U boj, u boj’…to pronalazimo u pjesmi Jove Jovanovića ‘Bojna pesma’ iz 1876. godine. Zapravo, veseli me činjenica što su naši navijači na tribinama naklonjeni poeziji i to onoj na ćirilici – osvrnuo se na sporni pozdrav i poklik.

falis prof hrvoje klasic sejo sekso 2

Provokatora iz publike ipak nije bilo, kao ni suprotostavljanja, a službeni dio prve večeri je završen riječima organizatora:

‘Čitajte! Tu nastaje nada, finoća i istina’

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.