Notice: Undefined variable: html in /home/sibenski/new/wp-content/plugins/wp-author-box-lite/core/functions.display.php on line 279

Zašto je Hrvatska neslavni rekorder u Europskoj uniji sa čak 70,3 posto mladih koji od punoljetnosti do 34. godine žive s roditeljima? Drži li ih tradicija i komocija uz roditeljske skute (i)ili nemogućnost da se bez posla ili s mizernim plaćama osamostale kao vršnjaci u EU?

Iako mladi i u Europi imaju lošiji start za samostalan život nego što su ga imali njihovi roditelji, ipak u prosjeku u EU tek 47,9 posto mladih do 34. godine živi s roditeljima. Mladi u EU u pravilu odlaze od roditelja nakon studija, piše Večernji list.

Prema posljednjem popisu stanovništva, Hrvatska broji 845.343 mladih u dobi od 20 do 34 godine, što bi značilo da imamo 594.276 mladih koji žive do 34. godine s roditeljima. Najbrže se u EU, prema podacima Eurostata, osamostaljuju Danci među kojima je samo 19,7 posto onih koji se do 34. nisu odselili od roditelja.

Profesor socijalne politike Gojko Bežovan ističe da je u nas život mladih s roditeljima posljedica i tradicionalnih i gospodarskih socijalnih neprilika.

– Zemlje u kojima dominira katoličanstvo imaju veći udio mladih koji žive s roditeljima, dok mladi u zemljama protestantske tradicije ranije napuštaju roditeljski dom. Mladi Danci kad odu studirati dobiju stipendiju koja im omogućuje da se odsele iz roditeljskog doma i prije nego što završe studij.

Ponuda socijalnih stanova u zapadnim zemljama mladima omogućuje da se mogu ranije odseliti i zaposliti. Kod nas je javnosti promaklo da Hrvatska u EU ima najmanji udio studenata koji žive u studentskim domovima. Na Zapadu mladi imaju pravo na mjesto u domu i studentski dom se nalazi u mjestu boravka jer se tako potiče osamostaljivanje – ističe prof. Bežovan.

Hrvatska nema socijalnih stanova koje bi mladi mogli unajmiti, a privatni najam ne mogu si priuštiti. No, unatoč tomu mi nemamo strategiju socijalnog stanovanja, ističe, pa kod nas tri generacije žive u stanu od 60-70 kvadrata.

Iako se Hrvatska ubraja u mediteranske zemlje u kojima zbog tradicionalnog odgojajoš mnogi roditelji očekuju da će djeca živjeti s njima, ipak su ekonomski razlozi presudan krivac za to što se 30-godišnjaci ne mogu odvojiti od roditelja.

Dr. Vlasta Ilišin, politologinja s Instituta za društvena istraživanja, ističe da je mladima zbog krize još teže. Ako roditelji nisu dovoljno imućni i voljni pomoći pri kupnji stana, od samostalnosti ništa.

– Mi smo još 2013. rekli da će nove generacije mladih živjeti lošije od svojih roditelja jer imaju puno lošiji start. To su pokazala i engleska istraživanja, a i u cijeloj Europi se stvari pogoršavaju za mlade.

Mladi koji u sjevernoj Europi odu od roditelja ne idu u vlastitu nekretninu nego je unajme, no mi za razliku od skandinavskih zemalja nemamo povoljan najam socijalnih stanova za mlade i socijalno ugrožene i normalno je da se mladi neće odseliti.

Oni se ponašaju racionalno. Ne može se više očekivati da će svi mladi kupovati nekretninu, tim više što socijalne razlike rastu, startne pozicije djece bogatih i siromašnih su bitno različite. Mladi su zaposleni na određeno, a licemjerno se očekuje od njih da demografski pridonesu zemlji – govori Ilišin.

Od nas su izvan EU gori samo Makedonci gdje 72,5 posto mladih živi s roditeljima, a neznatno su od Hrvata bolji Srbi, dok su Slovaci zauzeli drugo mjesto s udjelom mladih od 69,6 posto koji žive roditeljima.

Među Talijanima, koje zovu i mamoni zbog toga što muška djeca ostaju živjeti s roditeljima, 67,3 posto mladih živi s roditeljima, zatim su tu Portugalci sa 62,9 % mladih do 34. u roditeljskom domu. Model sve kasnijeg napuštanja roditelja i zasnivanja vlastite obitelji među mladim Europljanima naziva se u literaturi “sredozemni model”, navodi sociolog dr. Marko Mustapić, a u tu skupinu spada i Hrvatska.

– Otežano zapošljavanje, profesionalna nestabilnost i financijska nesigurnost potiču mlade na takav život. Teškoće u rješavanju stambenog pitanja, posebice loša iskustva brojnih mladih obitelji s kreditima, dodatno utječu na takve trendove. Usprkos utjecaju tradicije, ekonomske teškoće presudno utječu na odluku većine mladih u Hrvatskoj da dugotrajno žive s roditeljima – ističe Mustapić.

Ostatak pročitajte OVDJE.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.