Notice: Undefined variable: html in /home/sibenski/new/wp-content/plugins/wp-author-box-lite/core/functions.display.php on line 279

– Naši ljudi ponekad imaju krivu sliku o Švedskoj. Ovdje ne padaju novci s neba, niti rastu na drveću. Radi se jako mnogo, ali se živi lagodno s prosječnom plaćom i ‘ne spaja se kraj s krajem’ na kraju mjeseca, započinje svoju priču Jasmina Turčalo, 29-godišnja Šibenčanka koja je konačnu odluku o preseljenju u Švedsku donijela prije dvije godine.

jasmina-turcalo

Odlazak u Švedsku je bio njezin san još od 2006. godine, te je zbog ljubavi prema jezicima, ali i želje da studira nešto neobično, upisala studij švedskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

U švedski i Šveđane  se zaljubila valjda nakon prvog predavanja. Preko Erasmusa je prije šest godina provela pet mjeseci na Sveučilištu u Uppsali i tada je želja za doseljenjem u Švedsku postala sve jača. Nakon završenog studija 2012. započela je raditi za jednog švedskog turoperatora kao vodič po Hrvatskoj, a zime je provodila u Švedskoj prezentirajući Hrvatsku kao turističku destinaciju i organizirajući grupna putovanja.

kolaz

– Dvije godine kasnije dobila sam ponudu da dođem raditi u glavni ured u Göteborgu i tako je donesena konačna odluka o preseljenju. Prvu godinu svoga boravka sam radila u istoj charter agenciji za koju sam radila i u Hrvatskoj. U studenom prošle godine sam počela raditi u državnoj službi – u Švedskom zavodu za zdravstveno osiguranje, gdje radim administrativne poslove vezane za bolovanja, porodiljne, rehabilitaciju i čitav niz drugih naknada (za koje ne znam postoje li u Hrvatskoj). Apsolutno se ne mogu požaliti na svoj posao, na uvjete rada, šefove i kolege. Što se tiče financija, imam prosječnu švedsku plaću od koje si mogu priuštiti normalan život, bez nekog rasipanja. Dosta ljudi u Hrvatskoj bude iznenađeno kako ‘malu plaću’ imam. Mislim da naši ljudi ponekad imaju krivu sliku o Švedskoj jer ovdje ne padaju novci s neba, niti rastu na drveću. Radi se jako mnogo, ali se živi lagodno s prosječnom plaćom – priča nam Jasmina koja ta sebe kaže da je po zanimanju diplomirani sociolog i diplomirana Šveđanka.

kolaz1

Jasmina živi u Göteborgu i iako se čini da Göteborg postaje ‘njezin grad’, nije isključeno preseljenje u neki manji grad u budućnosti jer, budući da je odrasla u Šibeniku, preferira manje gradove.

– Stan u Göteborgu je jako teško naći. Ponekad se čini da je lakše pronaći novi posao nego novi stan. Cijene stanova se kreću od nekih 5 tisuća kruna (4 tisuća kuna kuna), pa do 10 tisuća  kruna (8 tisuća kuna), naravno ovisno o veličini stana i dijela grada u kojem se nalaze. Šveđani imaju poseban sistem iznajmljivanja stanove. Naime, čeka se na listi. U Göteborgu se čeka 3-5 godina na dobivanje stana ‘u prvu ruku’ kako to oni zovu. Dosta ljudi je zato primorano privatno unajmljivati stanove, što oni nazivaju ‘najam u drugu ruku’. Upravo tako sam i ja unajmila stan. ‘Najam u drugu ruku’ je često najam na nešto kraći period te je cijena stana nešto skuplja. Cijena hrane u trgovinama nije puno veća nego u Hrvatskoj, ali je zato sve vezano za uslužne djelatnosti poprilično skupo – npr. večere u restoranima, alkohol u barovima, frizeri, kozmetičke usluge i sl. Tako npr. jedna čaša najjeftinijeg vina u baru košta nekih 80 kruna (oko 60 kuna), a najjeftinije točeno pivo u baru košta nekih 50 kruna (40 kuna). Najjeftinija kava u kafiću košta oko 30 kruna (25 kuna), približava nam uvjet život ‘na sjeveru’.

klaz3

Kod preseljenja u drugu zemlju, ljudi se obično suoče s kulturoškim šokom i potreban im je određeni period da se prilagode.

Kod naše sugovornice toga ipak nije bilo budući da je u kontaktu sa Švedskom i Šveđanima otpočetka studija.

– Ono na što se ne mogu nikako prilagoditi i ne znam hoću li ikad je klima. Zime su mračne, a Göteborg je sam po sebi tmuran i kišovit grad. Sad primjerice slijedi naporni period u kojem vrlo vjerojatno neću vidjeti sunca do ožujka. ‘Dan’ je između 9 i 15, ali i za vrijeme ‘dana’ je sivo. U ovom periodu Šveđani vrlo često putuju po par tjedana na Tajland ili Kanare kako bi ‘upili’ sunca.  Veliki dio dana ode na posao, ali Šveđani se jednako dobro znaju i odmarati kad je vrijeme za to, tako da si svaka prosječna obitelj priušti barem dva putovanja u inozemstvo godišnje – priča nam Jasmina koja već godinu i pol volontira s djecom samohranih majki.

Slobodno vrijeme joj je ispunjeno brojnim aktivnostima te osim volontiranja, Jasmina trenira i uči španjolski jezik. Kima i nedostatak sunca mogu čovjeka vrlo brzo dovesti do depresije stoga je privatno jako bitno biti aktivan, smatra naša sugovornica.

Veliki broj Hrvata posljednjih godina kupuje kartu u jednom smjeru za ‘obećanu zemlju’, a mnogima je to Irska, zemlja u kojoj postoji jedna olakotna okolnost – engleski jezik koji većina Hrvata govori.

Švedski jezik mnogi doživljavaju iznimno teškim, a Jasmini je teško objekitivno govriti o tome jer je isti studirala.

– Meni je jako teško govoriti o jeziku i svladavanju jezika budući da sam ga ja postupno učila još od 2006. godine i po dolasku u Švedsku sam već tečno govorila i snalazila se bez problema. U početku boravka u Švedskoj sam dosta koristila hrvatski u poslu, a otkad sam dobila novi posao, dogodi se da ne progovorim hrvatski cijeli dan, osim ako se ne čujem s obitelji ili prijateljima. Inače, država svim doseljenicima daje mogućnost besplatnog učenja jezika. Mislim da se nakon neke dvije godine učenja i boravka čovjek već može pomalo snalaziti na švedskom. Naravno sve ovisi od osobe do osobe. Vrlo često se događa da se brzo zanemari učenje švedskog budući da ovdje doslovno svi, od djece do starijih izvrsno pričaju engleski, objašnjava nam.

j

U Göteborgu postoji klub Hrvata u kojem se okupljaju i druže, a česti su posjeti i hrvatskih izvođača. Jasmina osobno još nije bila u klubu, pa ne može točno reći kako druženja izgledaju.

– Družim se s nekoliko Hrvata koje znam još iz studentskih dana, a nove poznanike i prijatelje, svih mogućih nacija, stječem uglavnom preko posla i volontiranja. Što se tiče ljudi u Švedskoj, moram istaknuti da predrasuda o ‘hladnim’ Šveđanima ne stoji. Šveđani su izrazito susretljivi i spremni pomoći u svakom trenutku. Po meni je stil života taj koji ostavlja dojam ‘hladnoće’. Čovjek ovdje provede 9-10 sati na poslu, a poslije posla su Šveđani uglavnom sa svojom obitelji, a s prijateljima se druže uglavnom vikendom. Tako da nema puno spontanosti kao kod nas. Sve je unaprijed dogovoreno i isplanirano, opisuje životni stil ‘naroda sa sjevera’.

jasmina-svedsak3

Švedska je jako zanimljiva zemlja i ono što posebno fascinira turiste jest priroda, posebno jezera i planine. Jasmina vremena za izlete baš i nema budući da su joj vikendi rezervirani za volontiranje, no zahvaljujući bivšem poslu, uspjela je Švedsku proputovati uzduž i poprijeko.

– Što se tiče gradova, po mom mišljenju, Stockholm se apsolutno mora vidjeti, a za sve ostalo je najbolje uzeti automobil i voziti kroz Švedsku i ‘doživjeti Švedsku’ kao cjelinu, savjet je svima onima koji ovu državu namjeravaju posjetiti turistički.

U periodu od studenog do ožujka Jasmini barem dva puta tjedno kroz glavu prođe ‘Što je meni ovo trebalo’, ali o povratku u Hrvatsku ne razmišlja.

– Klima i mračni dani imaju utjecaja, ali ne mogu reći da sam ozbiljno razmišljala o povratku. Naravno da mi užasno nedostaje obitelj i prijatelji, ali jednako tako znam da je ovo trenutno jedina prava odluka s obzirom na ekonomsku i socijalnu sigurnost koju mi Švedska pruža. Pokušavam ne misliti i ne planirati puno. U Hrvatsku dolazim dva do tri puta godišnje. Imam 31 dan godišnjeg odmora kojeg pokušavam raspodjeliti na kraće dolaske u proljeće i/ili jesen, te jedan duži boravak na ljeto. Roditelji mi dolaze u posjet dva puta godišnje tako da u prosjeku ispadne da se viđamo otprilike svaka tri mjeseca, priča nam Jasmina kojoj posebno nedostaje dalmatinska hrana.

U Švedskoj je moguće u trgovinama pronaći neke ‘hrvatske proizvode’, ali ono što joj posebno nedostaje je riba na gradele.

– Nema tog lososa koji može zamijeniti brancina ili oradu u maslinovom ulju, tvrdi ova diplomirana Šveđanka.

Jasmina je u Švedsku došla pripremljena, na relativno istražen teritorij, i upravo bi svima onima koji ramišljaju o preseljenju u Švedsku preporučila isto.

jasmina-turcalo2

– Divim se ljudima koji dođu nepripremljeni, osobno se nikad ne bih usudila tako doći. Preporučila bih ipak da se dođe koliko-toliko pripremljen, s poslom ili barem idejom gdje i što tražiti. Jednako tako je, ako dolazite u veće gradove, jako bitno naći smještaj budući da je to prmjerice u Göteborgu gotovo pa nemoguća misija. Ja mislim da u Švedskoj svatko tko želi raditi i ne bira puno može uspjeti. Ipak, ne treba očekivati da svakoga tko dođe čeka posao iz snova, početak je težak i treba biti spreman prihvatiti bilo kakav posao, posebno ako ne govorite švedski, ali s vremenom se rad i trud prepozna i isplati, njezin je savjet svima koji o Švedskoj razmišljaju kao o ‘obećanoj zemlji’.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.